NTM
Audio:
Drama
  • Drama
  • Non-Drama
Text Size

Apostoriono 13 - Trinitario - 2007 Edition - Bible.is - TRNNTM

  1  Nae 'no t‑sopono ma Viya te 'to Antioquía enjoo'i no muechjirono ma Viya ene énopo no timitricra'ono to 'chojriicovo: ema Bernabé, émapo Simón ma naejarecho T‑siso, ma Lucio tcovsaeni te Cirene, ma Saulo ene émapo ma Manaén. Ma Manaén ema maponajuru ma Herodes Antipas ma taeyara'o to Galilea.   2  Etna sache eno tyujroconri'i ene tijmuchvono te mamíro'u ma Viya. Ma Espíritu Santo muechjicvocpo: —Eti atuparácapo ma Bernabé émapo Saulo to naemtoneyore nye'e tjicho nuti nneriocvocripo —majichvocpo ma Espíritu Santo.   3  Tiapechvonvórepo tijmuchvono ene tyujrocono ene nanocpo to navupe mue 'ma Bernabé mue'po ma Saulo. Navonicvocpo to nayana nacmetoriru.   4  Tyonompo ma Bernabé émapo ma Saulo no mavonrano ma Espíritu Santo. Titecpompo te 'vósare tquíjare Seleucia ene taye'e tiovcu'ompo te 'to 'chopegiene pcure tianaecompo titecpompo te 'to 'pog'e tquíjare Chipre.   5  Ene nocpuis'o te 'to 'vósare tquíjare Salamina ma Bernabé émapo Saulo. Tnaecchovompo taye'e tcometorirono to 'chojriicovo mue 'ma Viya te noomutirariono no jurionono te 'to 'vosariono. Mamuire ma Juan Marcos macochanevco muemcátaco.   6  Te tios'ompo te 'to 'vósare Seleucia nampuecpo to 'pog'e titecpompo te 'to 'pochcoypa'i te 'vósare tquíjare Pafos. Ene taye'e ma Bernabé émapo Saulo narótopo ma 'chane emarichu juriono tquíjare Barjesús. Titpaaji'o ema tquijarevre Elima. Ema muechjiru ma Viya to majichvo.   7  Ema titpaaji'o. Ene mavrare mue 'ma taeyara'o to 'pog'e tquíjare Sergio Paulo techemra'i ema. Ma Sergio Paulo muechoricvocpo ma Bernabé émapo ma Saulo puejchu masama naye'e to 'chojriicovo mue 'ma Viya.   8  Etotsero ma titpaaji'o macpuemcho to 'chojriicovo puejchu ma cparaaco vomacúsopo mamuire.   9  Ma Espíritu Santo mavoco ma Saulo tquijarevre Pablo. Ema muemooroocoo'i ma titpaaji'o   10  majichpo: —Piti pemtsióra'i huinarajvi pponoco ma eriono ene vopiúrigia to tiuriono. ¿Caerapuca to páquinajiivo te 'to piocpuemchira to mavoo'ogne ma Viya? —majichpo ma Pablo—.   11  Ma Viya temectsimmuicviyrepo. Jma'uviyre movera sachono vopuem'oyre to tajaracuvo to sache —majichpo ma Pablo. Ene 'nuujipo távicho to cuti tmopcu ene huipo timuiigia. Matancopo no tchuucano te 'to mavupe.   12  Enetse eto ma cparaaco te muem'opo to majichvognee'i ma titpaaji'o masoppo to 'chojriicovo tjicho ema márami to naemitrisra mue 'ma Viya.   13  Taquepo ma Pablo énopo no macochanegñono tiovcu'onvórepo te 'to 'chopegiene pcure. Najunjicpo to 'vósare Pafos tianaecompo te 'pona 'vósare tquíjare Perge. Eto topa'ivo to 'pog'e tquíjare Panfilia ene taye'e majunjicvocpo ma Juan Marcos tchoopo te 'to Jerusalén.   14  Ma Pablo ene énopo no macochanegñono tios'ompo te Perge tyononvórepo titecponvore te 'to 'vósare tquijarevre Antioquía taye'e to 'pog'e tquíjare Pisidia. Ene to sache to tanarasíravo tyonompo te 'to noomutírare no jurionono tejacompo naye'e.   15  No techono taye'e najíropo to ajúreco maye'e mue 'ma Moisés ene étopo to najre no muechjironini ma Viya. Te pochpo najirori'i to ajúreco, no techono ene nacovniipipo to nayoserijna te 'to naejas'oo'i no apostoriono: —Yporapiono, te etjoo'ina to imitropina vye'e tiuri to anoca —najichvocpo.   16  Ene techpucpo ma Pablo muemquictiorachopo te 'to mavupe puejchu namtina. Muechjicvocpotsero: —Eti israelitano ene amutu eti apicúra'i mue 'ma Viya asamanuch'o.   17  Ma Viya Viógienu viti israelitano macojpacvocjicha no maneriocgieñonri'i viochconini te tcovsanrich'o te 'to 'poy'egne 'pog'e tquíjare Egipto. Taqueptsero te 'to muetjiicoovo ma Viya macuchcu'vocpo no viochconini te 'to Egipto.   18  Cuarenta añu najicho te 'to moopa'giene 'pog'e. Ma Viya tcomchára'o naye'e tajicho to najichroosiravono.   19  Ene ma Viya muetopuerecopo no tcovsanri'ini te 'to 'pog'e tquíjare Canaán sietemuriono no 'chañono. Ene muejrocvocpo no viochconini to naye'eni 'pog'e tjicho eto muecmunaruu'i.   20  Ene manocpo no tviosricra'ono naquiyará'opo no viochconini cuatrocientos cincuenta añu najicho. Ma muechjirini Viya tquíjare Samuel ema muegnejriru naye'e nae 'no tviosricra'ono.   21  Enetse eto no viochconini nayosiocpo ma Viya manosna ma naeyara'ogienenajicha ene ma Viya mueschoppo manocpo naeyara'oyore ma Saúl machicha ma Cis mamrihuini ma Benjamín. Cuarenta añu majicho ma Saúl te 'to naquiyara'ori'i.   22  Ene taquepo ma Viya macuchcu'po ma Saúl manocpo ma David naquiyará'opo no viochconini. Ma Viya muechjis'o ma David: “Nim'o ma David ma machicha ma Isaí. Nuti nuusamre majicho ema manocyore tamutu to nvoo'ognena”, maquepo ma Viya.   23  Ma Jesús te tiuchcopo matuparacpo ma Viya emarichu mamrivo ma David ene tituchvopo to muechjiriivo ma Viya te 'conevoco nae 'no viochconini israelitano te 'to matuparasraa'i ma Jesús macuchcu'yore te 'to napecaturano.   24  Te huich'o timerígiapo ma Jesús, ma Juan tcometoriiripo nae namutu no israelitano. Mametocovcopo te 'to nácot‑samre tajicha to napecaturano ene náquicchospo.   25  Ma Juan te tittorojyórepo to muemtone mue 'ma Viya, majichvocpo no 'chañono: “Eti ijcho te 'to nutiri'i ma acuchoori'i Cristo. Etochujcha nuti ninapucri'i maye'e ene nuti vonijrócapo nve'a to muepcopevo nacti ma vnóraco”, maquee'i ma Juan —majichvocpo ma Pablo—.   26  Mporapenviono eti machichegñono ma Abraham ene amutu eti apicúra'i mue 'ma Viya asámanu. Eti aquicmuna to 'chojriicovo taechjis'o to iuchquira.   27  'Muíriji to sache te 'to tanarasíravo no 'chañono tiuumutonnove nasamnove no tjirono to ajúreco najre no muechjironini ma Viya etotsero vonaechemcha to najirosare. Ene eto tjichri'i no tcovsano te Jerusalén énopo no naeyara'ono vonaemoti te 'to ma Jesús emaripo ma nacuchoori'i Cristo. Naetuchpo to taechjis'ognee'i to ajúreco najirosareri'ini te nacopacopo ema.   28  Ene eno nayosiocpo ma Pilato macvoniipi nacópaca ma Jesús etotsero tajina matoprahuina ema.   29  Te nacopacopo tituchvopo to taechjis'ognee'i to ajúreco to énepo najichri'i ma Cristo. Taquepo nacucpuicpo te 'to crutsu naecoropo.   30  Ene taqueptsero ma Viya macochepucpo nae 'no naepenogñono.   31  Te taegnepo to muechepusraa'i, movera to sachono majicho ene ttsétseji timericvo nae 'no macochanegñono no tpuegne'onri'i te tios'opo te Galilea tyompo te Jerusalén. Ene no tim'onri'i tcometorirompo nae 'no 'chañono naechjis'o ema —majichvocpo ma Pablo—.   32  -   33  Ma Viya muechjis'opo no viochconini to matesrayre ma Cristo ene juiti ema muetuchripo te 'to ymíro'u viti nachichegñono eno te 'to macochepusraripo ma Viya ma Jesús. Ene eto timiutecovri'i aye'e puejchu ymetaca'e pjoca tiuuna 'chojriicovo. Ema Jesús taechjis'o to ajúreco mue 'ma Viya te 'to salmo. Oni taco'e: “Piti nChíchavi juiti nuti nquitoricvii'i”, maquepo ma Viya te 'to ajúreco.   34  Ma Viya muechjis'oo'i to macochepusrayre nae 'no naepenogñono ene huipo taepenoyrevre te pjoca ajúreco. Ene taco'e: “Nituchyore nijroc'eyre to titotijvocre nechjis'ognee'i mue 'ma David.”   35  Ene eto 'pona salmo emarichu taechjis'o. Oni taco'e to ajúreco: “Piti Tata vopuesopyore tápayuyre to nog'e nechereji tjicho nuti pemnaanu pChíchanu”, maquepo.   36  Pjoca ajúreco vo'emuena taechjis'a ma David tjicho to matupara'ori'i mue 'ma Viya muechpojricvoco no 'chañonini te 'to emarich'o ene taqueptsero tepenopo tquecorospo te nachocyo no machconini ene to mag'e tpayujipo.   37  Ene ematsero ma macochepureri'i ma Viya votápayu to mag'e —majichvocpo ma Pablo—.   38  Mporapenviono étipo tacomnu juiti to echemcha pjoca nmetoropi aye'e puejchu ma Viya macomtigia to apecaturano majichyo ma Jesús.   39  Tjicho movine eto tcuchcu'avri'ini te 'to ypecaturano to vituchrena to voniipi mue 'ma Moisés. Juiti namutu no t‑sopano ma Jesús tiuchcu'onyore te 'to napecaturano.   40  Im'ajcha huichu taetúchapo aye'e to muechjis'ogne ma Viya mue 'ma muechjirini. Oni maco'e:   41  Im'ajcha eti eprurujicra'i tjicho juiti jmani sachono nuti Víyanu nnocyore to tiaramicre. Ene vo'giene ásopyore tayampane to acmetocosri'ini taco'e iaramiyre ene epenapo, maquepo ma Viya —majichvocpo ma Pablo.   42  Taquepo tiuchcompo te 'to noomutírare no jurionono ene no vojurionvoquina nayosiocvocpo ma Pablo émapo Bernabé to nachapo puejchu nasamavore to 'chojriicovo te 'ponaenavore sache to tanarasíravo.   43  Ene no 'chañono najunjicpo to noomutírare. Moverano no jurionono énopo no vojurionvoquina tpuegne'ono to naemitropi no jurionono napuegne'vocpo ma Pablo émapo Bernabé. Eno naene'ovcopo te 'to naponarichjicha to muemnárapi ma Viya.   44  Te titecpovrepo to sache tanarasíravo, tiáne'i namutyoreni no tcovsano te 'to 'vósare tiuumutonvórepo tajicho to nasamyore to 'chojriicovo.   45  Etotsero no 'pomriono jurionono namusopgieñonri'i te naem'ovcopo no 'chopemuriono 'chañono t‑samonri'i ma Pablo ene t‑semompo eno nocpuemchopo ma Pablo tcotemompo maye'e.   46  Ene ma Pablo émapo Bernabé tajina timpigia. Najichvocpo: —Tacomnu eti jurionono atihuina acmetocosi to 'chojriicovo mue 'ma Viya. Etotsero eti iagieremcho to 'chojriicovo vo'imiuupóchapo te 'to ajacpa to muitocoresigne itorisrayre mue 'ma Viya taco'e viti vquinajii'eyrepo ene énepo nae 'no vojurionvoquina vcometorii'oyre.   47  Tjicho eto vtupara'o to ajúreco mue 'ma Viógienu oni taco'e: Nuti nnocvi to jmicuchyore to nasamre no 'povsajecono ene te 'to 'muiripa'i 'pog'e tiuchcu'onyore no t‑soponyore to 'chojriicovo pechjis'ogneyre, maquee'i ma Viógienu —majichvocpo ma Pablo.   48  Te nasampo to muechjiriivo ma Pablo, tiuusamriompo no vojurionvoquina ene naquepo: —Tiurigienejicha to 'chojriicovo mue 'ma Viya. Ene nasoppo no tquicmunanyoori'i to muitocoresigne naetorisra.   49  Ene taquitojipo to 'chojriicovo te 'to 'muiripa'i novris'oo'i.   50  No 'pomriono jurionono naemyuucovcopo no techono to 'vósare énopo no 'senono tquenocoriono tpicura'ono mue 'ma Viya. Nomuírepo naemyuucovcopo namutu no 'chañono puejchu nacuchcovcapo te 'to novsa ma Pablo émapo Bernabé.   51  Ma Pablo émapo ma Bernabé naettocpo to naepcopevono te 'to namíro'u no 'chañono naemeruch'oo'i te 'to votásopjuira'ono ene taqueptse tyonompo te 'to 'pona 'vósare tquíjare Iconio.   52  Enotsero no t‑sopono ma Viya tcovsano taye'e te 'to Antioquía tiuusamrionri'i eno. Mavocvoco ma Espíritu Santo.