IBS
Audio:
Drama
  • Drama
  • Non-Drama
Text Size

Luk 9 - Mwaghavul - 2006 Edition - Bible.is - SURIBS

  1  Jesu pi̶rep jeplop fi̶ri ɗiikaghapaat baavul si mo ashak, ɓe wuri cínɓal mmo ki̶ iiko, mpeku mo ceen riin ɗiibish mo pwat ɗi jir, ki̶ mo bar shwal mo ɗi shini-shini zak.   2  Wuri lop mo, ku mo satpo ɗiiret nkaa mulki kì̵ Naan, ki̶ mo bar nyemgok mo zak.   3  Ki̶ wuri sat mmo zak nee, "Taji wu mang mee mbii mpee mwaan ni kas, koo kammwaan, koo daam, koo mbiise, koo shaghal kas. Taji wu so ki̶ nli̶r mo vul kas.   4  Koo lu ɗiiɗang ye ɗi wu ɗel ɗi, ɗang mo lap wun, ɓe wu tong a ɗi, har parɗi wu yaghal wu yit peemi̶ni.   5  Jir nyem ɗi ba mo lap wun kas, ɓe katɗang wu ɗoghom put ndi̶ghi̶n yil mi̶ni, ɓe wu ɓwap i̶rong ɗi ni nkaa shii fuu mo ɗee ɗi nyil ni, ku ni ɗee ɗi a langting nkaa nyemyil mi̶ni mo."   6  Ɗangɓe jeplop ni mo yaghal ɗel ndi̶ghi̶n jepyil mo jir, mo yaa satpo ɗiiret, ki̶ mo bar nyemshwal mo koo pee ɗiiɗang ye.   7  Kaaɗi mishkagham Herot wuri ki̶ling mbii ɗi nii c`in jir, ɓe ni daampee nwuri ɗes hakyeng, mpeeɗi pak gurum mo sat nee, "A Joon nguc`in baptisma wuri kì̵ baa yaghal a peemúut.   8  Ki̶ pak gurum moo sat nee, a Ilaija wuri j`i kámshin agaak. Pak mo sat zak nee, a memee mɓut nyemsatpo kì̵ Naan ɗiiyam mo, wuri kì̵ yaghal a peemúut."   9  Herot wuri sat nee, "Wan ki̶n le ku mo can káa kì̵ Joon, ɗang a we a gwar ɗiisi, ɗi wan ki̶n ki̶ling mbii aapo ɗi wurii c`in si mo ye?" Herot tangpee ɗi wurin naa Jesu ɗi shi yit fi̶ri.   10  Jeplop kì̵ Jesu mo baaj`i pe wuri ɗi, ɓe mo sat mbii ɗi mo kì̵ c`in mo nwuri jir. Jesu ashak ki̶ jeplop fi̶ri mo, mo so mmee yil ɗi moo pet ni a Betseda mmusut.   11  Amma kaaɗi kuur kì̵ gurum mo man, ɓe mo so ndang wuri. Kaaɗi mo wul pe wuri ɗi, ɓe wuri sat mwaanlee mmo. Wuri satpo mmo nkaa mulki kì̵ Naan, ki̶ wuri bar nyemgok mo zak.   12  Kaaɗi puus ɗoghom ru, ɓe jeplop ɗiikaghapaat baavul ni mo j`i sat Jesu nee, "A sel kuur kì̵ gurum ni mo, ku mo so njepyil ɗi mo neerpee ɗiisi cighi̶rkaat, mpeku mo katpee teer ki̶ mbiise ɗi, mpeeɗi peeɗi mun ɗi si, ba mee tulu kì̵ gurum mo ɗi kas."   13  Amma Jesu wuri sat mmo nee, "Wun shikáa fuu wu cín mbiise mmo se." Mo sat nee, "Mbii ɗi mun ki̶ni a bred mo paat, ki̶ pupwap mo vul ɓejee. Aa see koo mu so mu seet mbiise mpee ɗuu kì̵ gurum ɗiisi mo jir."   14  Mpeeɗi ɗuu kì̵ gurum ni mo wul kaa duɓu paat si. Jesu wuri sat njeplop fi̶ri mo nee, "Wu le ku gurum ni mo tong nyil shi kuur mo laarpaat-laarpaat."   15  Jeplop ni mo c`in aasi, mo le ku gurum mo tong nyil jir.   16  Jesu wuri mang bred ɗiipaat ki̶ pupwap ɗiivul ni mo, wuri ɗiyeep yit fi̶ri kàa aɗeng, ɓe wuri c`in aduwa mu pi̶lang Naan. Wuri yilang bred ni cín nyemso ndang wuri mo, mpeku mo cín ɗi kuur kì̵ gurum ni mo se.   17  Gurum ni mo jir mo se hi̶ɓi̶l, har nyemso ndang wuri ni mo kyak kaghar mbiise ɗi ni ɗee ni, ɓe ni gam ki̶cik mo kaghapaat baavul.   18  Parmeeci si ɓe, Jesu wuri nkaa c`in aduwa mi̶shin, ɓe jeplop fi̶ri mo j`i pe wuri ɗi. Ɓe wuri tal pu mo nee, "Kuur kì̵ gurum si moo sat ne, wan a weye?"   19  Jeplop fi̶ri mo lap nee, "Pak gurum ni moo sat ne, wugha a Joon nguc`in mbaptisma, pak moo sat zak ne, wugha a Ilaija, ki̶ pak mo sat ne, wugha a memee mɓut nyemsatpo kì̵ Naan ɗiiyam mo, ɗi wuri yaghal a peemúut."   20  Wuri tal pu mo nee, "Amma wun wuu sat ne wan a weye?" Pita lap nee, "Wugha a Kristi mu Naan."   21  Jesu cíi mmo shiɓal, ku taji mo satpo mi̶ni mmee gurum kas.   22  Wuri sat mmo nee, "Ting see Làa kì̵ Gurum wurin nshwaajeel kì̵ mbii mo ɗes aku, ki̶ zak, nyemnan-nan mo, ki̶ pris ɗiinan mo, ki̶ nyemkám Waar kì̵ Mosis mo, mon nkwar wuri, ki̶ mon ntu wuri, amma parpuus ɗiikun, ɓe wurin mbaa yaghal a peemúut."   23  Wuri sat mmo jir, nee, "Katɗang ɓe mee gurum ki̶ riɓet j`i ndang wan, ɓe ni ret ku wuri kwar shin fi̶ri, ku wuri ɗak shin mpee shwaajeel, ɗi nin nɗee kaa wuri mang a shiyeepmúut fi̶ri shidaar-shidaar, ku wuri j`i ɗi ndang wan.   24  Mpeeɗi koo ngo ɗiiɗang ye ɗi wuri riɓet ɓam seen fi̶ri shikáa fi̶ri, ɓe nin nlagham a wuri, amma koo ngo ɗiiɗang ye ɗi wuri riɓet cín seen fi̶ri mpee sum fi̶na, ɓe wurin nkat seen ni.   25  Gurum nkat a li̶ɓet ɗiiɗang ye, katɗang wuri kat mbii ɗii mu yil ni mo jir, ɗangɓe seen fi̶ri ni ki̶ lagham ye, ɓe koghop ni a meye?   26  Koo ngo ɗiiɗang ye ɗi yitluwaan yaa wuri mpee wan ki̶ kám fi̶na, ɓe Làa kì̵ Gurum, wurin c`in yitluwaan ki̶ ngo ni zak, parɗi wurin nj`i ndi̶ghi̶n ɗiiɗes fi̶ri, ki̶ ndi̶ghi̶n ɗiiɗes mu puun, ki̶ ndi̶ghi̶n ɗiiɗes mu nyemlop ɗiiɓang mo.   27  Amma wan sat nwun azeen-nzeen nee, mɓut mpak nyem ɗi moo ɗar mpesi, ba mon mmuut kas, see mo naa mulki kì̵ Naan ni j`i wul akuɗang."   28  Aɓwoon kì̵ teer mo kaa pokun si, ɗi Jesu wuri kì̵ sat mbii ɗiisi mo, ɓe wuri mang Pita, ki̶ Joon, ki̶ Jemis, wuri kàa ki̶ mo aɗeng jwak, mpee c`in aduwa.   29  Kaaɗi wuri nkaa c`in aduwa, ɓe shin fi̶ri ni cighi̶r ki̶ nli̶r fi̶ri mo cighi̶r ɗee a ɗiipiyaa peng-peng, har moo lap mi̶lep yilak-yilak.   30  Ɗangɓe nɗin mman, ɓe gurum mo vul, mon mpo ashak ki̶ wuri. Memee a Mosis, ki̶ memee a Ilaija.   31  Mo j`i kámsut agaak ndi̶ghi̶n ɗiiɗes mu ɗengnaan. Mo nkaa katpo kì̵ Jesu, nkaa muut ɗi yak wurin mmuut ni ndi̶ghi̶n Jerusalem, mpeku ni gam ɗyen kì̵ Naan ɗi.   32  Saam yaa Pita, ki̶ Joon, ki̶ Jemis, amma kaaɗi mo mii nsaam ni, ɓe mo naa ɗiiɗes kì̵ Jesu, ki̶ das ɗiivul ɗi moo ɗar ashak ki̶ wuri si.   33  Ɗangɓe kaaɗi das ɗiivul ni mo ɗoghom ɓàkshak ki̶ Jesu, ɓe Pita sat nJesu nee, "Daa, ni ret kaaɗi mun ɗi mpesi, a yit ku mu ɗik b`it mo kun, memee mpee wugha, memee mpee Mosis, ki̶ memee mpee Ilaija." Ba Pita manshii kì̵ mbii ɗi wuri sat ni kas.   34  Kaaɗi Pita nkaa satpo mi̶ni, ɓe mee nluu ni j`i paa riin nkaa mo, har ki̶i̶rmuut yaa nyemso ndang Jesu ɗiikun ni mo.   35  Mee ɗoo put ɗi ndi̶ghi̶n nluu ni, ɗi ni sat nee, "Ɗiisi a Làa fi̶na ɗi wan ki̶n bi̶lip wuri, wu ki̶ling wuri."   36  Kaaɗi ɗoo ni ɗok, ɓe Jesu wuri ɗee mmi̶shin. Jeplop ɗiikun ni mo yaapo furu mo titik, ba mo satpo mi̶ni mmee gurum nkaa mbii ɗi mo kì̵ naa ni ndi̶ghi̶n shiiteer mi̶ni mo kas.   37  Daɗaar ni, ɓe kaaɗi Jesu ashak kì̵ jeplop fi̶ri ɗiikun ni mo sham aɗeng jwak ni, ɓe kuur kì̵ gurum mo ɗes mo kaat kì̵ Jesu.   38  Ɗangɓe mee gwar mɓut kuur kì̵ gurum ni mo, wuri ɗiyeep ɗoo fi̶ri, wuri sat nee, "Ngukám, wan ɗang pu wugha, a naajeel kì̵ làa fi̶na shi kussuk fugha, mpeeɗi a wurin nwan mi̶ndong ɗak.   39  A naa mee riin ɗiibish ni kì̵ ɗel ndi̶ghi̶n wuri. Tong ɓe wurii ɗoghom a le or ɗak, nii mang wuri vwet nyil, ki̶ wurii pwas shii, har ti̶fil ki̶ j`i put nwurin mpo. Nii naa nlejeel nwuri zam, a dikyet ɗang nii ɓwot wuri mpee rep pee lee.   40  Wan ki̶n ɗang pu jeplop fugha mo, mpeku mo ceen riin ɗiibish ni put ɗi, amma ba mo mak kas."   41  Jesu lap nee, "Gang ɗiisi mo, ɗi ba wun ki̶ cínzeen kas. Nyem ɗi nkan mo! Wan ntong pe wun ɗi a vit me? Wan nsat a ngung ki̶ wun vit ɗak aa? A j`i ki̶ làa fugha ni si."   42  Kaaɗi wuri nkaa j`i ki̶ làa ni pe Jesu ɗi, ɓe riin ɗiibish ni cut làa ni vwet nyil shwal-shwal zam, har wuri ɗoghom a pwas shii ɗak, amma Jesu ceen riin ɗiibish ni put aku, ki̶ wuri bar làa ni. Wuri cín làa ni mpuun fi̶ri.   43  Ni aapo ngurum mo jir, mpee iiko ɗiiɗes kì̵ Naan. Kaaɗi ni nkaa aapo nkuur kì̵ gurum ni mo, mpee mbii lukshik ɗi Jesu c`in mo jir, ɓe wuri sat njeplop fi̶ri mo nee,   44  "Wu yit ku po ɗiisi mo ɗel ndi̶ghi̶n kom fuu mo riret! Mpeeɗi mon ncín Làa kì̵ Gurum ndi̶ghi̶n sar kì̵ gurum mo."   45  Amma ba jeplop ni mo manshii kì̵ po ɗi wuri sat ɗiisi ni mmo kas. Shii kì̵ ni ɗee a ɗiisi̶sok pe mo ɗi, mpeku taji mo manshii ki̶ni kas, ki̶ mo ki̶i̶r mpee tal shii kì̵ po ɗiisi ni mo pu wuri.   46  Ɗangɓe ɓeetshik yaghal nnaar kì̵ jeplop kì̵ Jesu mo nee, a we a ɗiiɗes met jir ndi̶ghi̶n wuɗun ye?   47  Amma kaaɗi Jesu wuri man ne ɓeetshik yaghal nnaar furu, ɓe wuri pet mee làa ɗiilee j`i ɗar kus ki̶ wuri.   48  Ɓe wuri sat mmo nee, "Koo ngo ɗiiɗang ye ɗi wuri lap làa ɗiilee kaa ɗiisi si ndi̶ghi̶n sum fi̶na, ɓe ngo ni lap a wan mmi̶ni. Ki̶ koo ngo ɗiiɗang ye ɗi wuri lap wan, ɓe ngo ni lap a ngo ɗi wuri lop wan j`i mmi̶ni. Mpeemi̶ni, ngo ɗi wuri a ɗiilee mɓut nwun, ɓe a ngo mi̶nin nɗee a ɗiiɗes met jir."   49  Joon sat nee, "Daa, ɗi mu naa mee gwar wuri nkaa ceen riin ɗiibish mo pwat ndi̶ghi̶n sum fugha, ɓe mu cíi nwuri, mpeeɗi ba wurii mwaan ashak ki̶ mun kas."   50  Amma Jesu sat nwuri nee, "Taji wu cíi nwuri kas, mpeeɗi ngo ɗi ba wuri a shaarlek furu kas, ɓe wuri ashak ki̶ mun mmi̶ni."   51  Kaaɗi pee ni wul kus, ɗi mon nlap Jesu baakàa aɗeng, ɓe wuri fes leputughup fi̶ri ndi̶re mpee kàa nJerusalem.   52  Wuri lop jeplop mo a kiyeen fi̶ri, mpeku mo so ɗi ndi̶ghi̶n rep mee laayil, ɗi ni a mu nyem Sameriya mo, mpeku mo ɗak mbii mo ɗi nwuri.   53  Amma ba nyem ɗin nlaayil mi̶ni mo lap wuri kas, mpeeɗi mo man nee, wuri kì̵ fes leputughup fi̶ri a mpee kàa nJerusalem ɓejee.   54  Kaaɗi jeplop fi̶ri ɗiisi mo, Jemis, ki̶ Joon, mo naa mi̶ni, ɓe mo sat nee, "Daa, a riɓet ku mu pet wus sham aɗeng, ku ni se mo ɗi me?"   55  Amma Jesu wuri cighi̶r naa mo, ɓe wuri gwak mo.   56  Ɗangɓe Jesu ki̶ jeplop fi̶ri ni mo ɗel so mmee laayil ɗiici.   57  Kaaɗi mo a ar so, ɓe mee gwar wuri sat nJesu nee, "Wan nso ndang wugha, koo a pee ɗiiɗang ye ɗi a so ɗi jir."   58  Jesu lap ngwar ni nee, "Ngau mo kì̵ tughun furu mo, ny`er mo ki̶ tish furu mo zak, amma ba Làa kì̵ Gurum wuri ki̶ mee peeɗi wurin nle káa fi̶ri ɗi kas."   59  Jesu sat mmee gwar nee, "A j`i ndang wan." Amma gwar ni sat nwuri nee, "Daa, a yit nwan so ntulu, kun wum puun fi̶na ɗi aku."   60  Jesu lap nwuri nee, "A yit ku nyem ɗi ba mo cínzeen kas mo wum nyemmuut furu mo. Amma wugha a so a satpo nkaa mulki kì̵ Naan."   61  Mee gwar sat nJesu zak nee, "Daa, wan nso ndang wugha, amma a yit ku wan so nsat ɗang mukaat ɗak nyemtulu fi̶na mo akuɗang."   62  Jesu sat ngwar ni nee, "Koo ngo ɗiiɗang ye, ɗi wuri lesar fi̶ri nkaa caan maar, ɗang wuri ɗee cighi̶r naapee mɓwoon, ɓe ba wuri mak mpee mulki kì̵ Naan."