1 CORINTIOS 14

1Gãjerãre ti maisotirʉja manire. Iti ña mani cʉdiroti ñasarise. Ĩre mani moa ĩsitoni Dios ĩ cũre gayere ãmoana mani. “Yʉre goti ĩsiri masa ñama mʉa”, manire ĩ yire gaye, ãmoana mani. Iti cʉni ñasarise ña. 2No gãjerã oca ĩ masibiti ĩ bʉsija, Diore rʉ̃cʉbʉogʉti yami, ito bajiro ĩ yija. Ito bajiro ĩ bʉsija, masa tʉomenaji ĩre. Ito bajiri ĩnare meje bʉsiguĩji ĩ. Diojʉare bʉsiguĩji. Ito bajiro ĩ bʉsija Espíritu Santo ejabʉarisena bʉsiguĩji ĩ. Ito yicõri gãjerã ĩna tʉoroti meje bʉsiguĩji ĩ. 3Gãjiama Diore goti ĩsigʉ̃ ĩ bʉsija, masareti bʉsiguĩji. Bʉto bʉsa Diore ĩna tʉorʉ̃nʉtoni ito bajiro bʉsiguĩji ĩ. Ĩna tʉoĩa oca sẽotoni ito yicõri ĩna wanʉtoni ito bajiro bʉsiguĩji ĩ. 4No gãjerã oca ĩ masibiti Diore ĩ bʉsija, bʉto bʉsa ĩmasiti Diore masi waguĩji. Ito bajiro tʉoyamani ĩ bʉsija, tʉobiticõri bʉto bʉsa Diore masimenaji ĩna ĩja. Gãjiama Dios oca gotigʉ ĩna tʉorisena ĩ gotija tʉocõri, gãjerã Jesure tʉorʉ̃nʉrã bʉto bʉsa ĩna tʉorʉ̃nʉroca yami ĩ. 5Sĩgʉ̃ rʉyabeto gãjerã oca mʉa masibiti oca ñabojareti mʉa bʉsija, quena ñaboroja yʉre. Ito bajibojarocati ĩ masibiti oca ñabojareti bʉsigʉ rẽto bʉsaro ñasarise moami Dios oca gotiri masʉ. Ĩ masibiti oca ñabojare bʉsigʉ ĩ bʉsirise masa ĩna tʉo masitoni ĩ rogotija, ñasarise moami ĩ cʉni. Ito bajiro ĩ yija Jesure masirã bʉto bʉsa ĩre ĩna tʉorʉ̃nʉ waroca yami ĩ. Bʉsi tĩocõri ĩ rogotibejama tʉo masimenaji ĩna. 6Tʉoya yʉ ñarã mʉa. Mʉa tʉ ejacõri mʉa tʉobiti yʉ bʉsija, ñe waja ma. Ñejʉa ejabʉabetoja mʉare. Yʉ masiroca Dios ĩ yirise mʉare yʉ bʉsija, mʉare ejabʉaroja itiama. Dios oca riojo ñasarise mʉare yʉ riasoja, iti cʉni mʉare ejabʉaroja. 7Goti masiore ocana mʉare gotigʉ ya yʉ: Sĩgʉ̃ tẽrora ĩ juti masibeja, “Iti basa menigʉ̃ yami”, yi masimenaji mani. Arpa wame cʉtirisena queno ĩ basa meni masibeja, “Iti gaye basa menigʉ̃ yami”, yi masimenaji mani. 8Surarare jigʉ trompeta wame cʉtirica queno ĩ juti masibeja, gãjerã rãca gãmeri sĩarona ña yucãmenaji ĩna. “Wadirʉ ĩna”, yi masibiticõri ña yucãmenaji ĩna. 9Iti bajiroti bajia, gãjerã oca mʉa masibiti mʉa bʉsibojaja. Mʉa masibiti mʉa bʉsija tʉo masibiticõri, “Ito bajiro yireoni ña”, yi masimena yirãji gãjerã. Ito bajiro mʉa bʉsibojaja, mino bajiroti godacoaro yiroja. 10Riti ña, adi macãrʉcʉ̃rore jaje oca bʉsia mani. Mani bʉsirisere tʉorã yirãji gãjerã. 11Ito bajibojarocati sĩgʉ̃ yʉ tʉobiti yʉre ĩ bʉsibojaja jʉa dʉja gãmeri tʉomenaji gʉa. Ĩre tʉo masibiticõri, “Gaje masʉ ñaguĩji”, yi tʉoĩagʉ̃ yigʉja yʉ. Yʉre tʉo masibiticõri ito bajiroti tʉoĩagʉ̃ yiguĩji ĩ cʉni. 12Diore moa ĩsiroca Espíritu Santo ĩ yire ãmorã ña mʉa. Ito bajiro ãmorã ñari, “Gãjerã Jesure tʉorʉ̃nʉrãre gʉa ejabʉaroca yiya”, yirona Espíritu Santore seniña. 13Ito bajiri sĩgʉ̃ gãjerã oca ĩ masibiti ĩ bʉsija, ĩ rogoti masitoni Diore ĩ senija quena. 14Diore rʉ̃cʉbʉogʉ gaje oca yʉ masibiti yʉ bʉsija, Espíritu Santo ĩ ejabʉarisena ito bajiro bʉsigʉja yʉ. Ito bajibojarocati, “Iti gayere bʉsia yʉ”, yi masibicʉja yʉ. Ito bajiri gãjerã ĩna tʉo masiroca yi masibicʉ yigʉja yʉ. 15Ado bajiro jʉaji gayena Diore yʉ bʉsija quena. Espíritu Santona sʉoriti yʉ masibiti oca ñabojareti Diore yʉ bʉsija quena. Ito yicõri gãjerã ĩna tʉotoni ĩna tʉorisena Diore yʉ bʉsija quena. Jʉaji gayena Diore yʉ basaja quena. Espíritu Santona sʉoriti yʉ masibiti oca ñabojareti Diore yʉ basaja quena, ito yicõri gãjerã ĩna tʉorisena Diore yʉ basaja quena. 16Diore rʉ̃cʉbʉorã Espíritu Santona sʉoriti gãjerã ĩna tʉobiti riti mani bʉsibojaja, “Iti gaye bʉsirãji ĩna”, yi masimenaji ĩna. Ito bajiri ĩna tʉobeja, mani rãca cocati Diore rʉ̃cʉbʉo masimenaji ĩna. 17Manire tʉobiticõri mani rãca cocati, “Queno ya Dios mʉ”, yi masimena yirãji ĩna. Diore rʉ̃cʉbʉorã, “Queno ya Dios mʉ”, mani queno yibojarocati, manire tʉobiticõri bʉto bʉsa Diore masibiti warã yirãji ĩna. 18Mʉa rẽtoro gãjerã oca yʉ masibiti bʉsia yʉ. Ito bajiri, “Queno ya Dios mʉ. Yʉ masibiti oca ñabojareti yʉ bʉsiroca ya mʉ”, ya yʉ ĩre. 19Ito bajibojarocati Dios ya wi minijuacõri jaje mʉa tʉobiti yʉ gotibojaja, ñe waja ma iti. Yʉ gotirisere tʉomenaji mʉa. Mʉa ocana mʉa tʉorise jabetacã yʉ gotibojarocati mʉa tʉoja, iti ña yʉre bʉto bʉsa quenarise. 20Rĩaca bajiro tʉoĩabesa yʉ ñarã mʉa. Ito bajibojarocati mʉtarãcã ñeñaro yibitiana bajiro mʉa ñaja quena. Bʉcʉrã bajiro queno mʉa tʉoĩaja quena. Bʉcʉrã mʉa ñajare, ito bajiro tʉoĩaja quena. 21Dios oca tuti iti gotija, ado bajiro gotia: “Yʉ ñarãre gaje ocana ĩnare bʉsigʉ yigʉja yʉ. Gaje masa yʉ ñarãre gaje ocana bʉsironare cõagʉ̃ yigʉja yʉ. Ito bajiro yʉ yibojarocati yʉre tʉorʉ̃nʉmena yirãji ĩna”, yi gotia Dios oca tuti. 22Diore ĩna tʉo ãmobeto bajiroti tʉo ãmomenaji Jesure tʉorʉ̃nʉmena cʉni. Sĩgʉ̃ gãjerã oca ĩ masibiti ĩ bʉsiroca Dios ĩ yija, “Masigʉ̃ ñari manire waja senigʉ̃ yiguĩji Dios”, Jesure tʉorʉ̃nʉmena ĩna yitoni ito bajiro ĩoguĩji Dios. Gãjiama ĩ oca goti masiroca Dios ĩ yija, “Masigʉ̃ ñari manire ejabʉagʉ yiguĩji Dios”, Jesure tʉorʉ̃nʉrã ĩna yitoni ito bajiro ĩoguĩji Dios. 23Ado robojʉa bajia: Diore rʉ̃cʉbʉorona minijua ñarajʉ, gãjerã oca mʉa masibiti mʉa bʉsi ñaroca Dios ocare riasotimena, ito yicõri Diore tʉorʉ̃nʉmena cʉni ĩna ejaja, “Mecʉri masaguti ñacõyijari ãna”, yirã yirãji ĩna mʉare. 24Diore rʉ̃cʉbʉorã mʉa minijua ñarijʉ gãjerã Diore masimena ĩna ejaja, Dios oca mʉa gotijama tʉo masirã yirãji. Ito bajiri queno tʉo masicõri, “Ñeñaro yigʉgo ñada yʉ cʉni”, yi tʉoĩarã yirãji ĩna. 25“Yʉ tʉoĩa rudibojarisere masicõami Dios”, yirã yirãji ĩna. Ito yicõri Diore rʉ̃cʉbʉorona rijomunigãna ñini rũjũrã yirãji ĩna. “Ãna rãca ñasacõami Dios”, yirã yirãji ĩna mʉare. 26Tʉoya yʉ ñarã mʉa. Ado bajiro bajia: Mʉa coriarã minijuacõri basa ãmoa mʉa. Gãjerã riaso ãmoa mʉa. Gãjerã mʉa masiroca Dios ĩ yirere goti ãmoa mʉa. Mʉa coriarã gãjerã oca mʉa masibitire bʉsi ãmoa mʉa. Gãjerãre rogoti ãmoa mʉa. Quena ña ito bajiro mʉa yija. Dise rʉyabeto mʉa yisotija, Diore tʉorʉ̃nʉrã bʉto bʉsa ĩna tʉorʉ̃nʉ waroca mʉa yija quena. 27Gãjerã oca mʉa masibiti mʉa bʉsi ãmoja, jʉ̃arãona ʉdiarãonati mʉa bʉsija quena. Sĩgʉ̃ ĩ bʉsija bero, ito bero gãji, ito bero gãji mʉa bʉsija quenaroja. Mʉa bʉsija bero gãji ĩ rogotija quena, gãjerã ĩna tʉotoni. 28Sĩgʉ̃ rogotigʉ ĩ manija, minijuacõri gãjerã oca mʉa masibiti bʉsibitirʉja mʉare. Sĩgʉ̃ rogotigʉ ĩ manija, masa ĩna tiro riojo meje mʉa bʉsija quena. Mʉa tʉoĩarisena Diore mʉa bʉsija quena. 29Mʉa masiroca Dios ĩ yire mʉa goti ãmoja, jʉ̃arãona, ʉdiarãonati bʉsija quena. Sĩgʉ̃ ĩ bʉsija bero, ito bero gãji, ito bero gãji bʉsija quena. Gãjerã mʉare tʉo rujirã, “Riti Dios ocare bʉsiama ĩna”, yi tʉoĩa bese rujirã yirãji ĩna. 30Sĩgʉ̃ ĩ bʉsiroca gãji tʉo rujigʉre ĩ bʉsiroti gaye tʉoĩa bʉjaroca Dios ĩ yija, bʉsisʉogʉ bʉsi jidicãja quena, gãji ĩ bʉsitoni. 31Queno gãji bero, gãji bero mʉa bʉsija, mʉa Diore goti ĩsiri masa sĩgʉ̃ rʉyabeto bʉsi masirã yirãji mʉa. Ito bajiro mʉa yija, sĩgʉ̃ rʉyabeto bʉsi masirã yirãji mʉa. Ito bajiro mʉa yija, bʉto bʉsa Dios ocare masicõri tʉoĩa oca sẽo wanʉ jedirã yirãji mʉa. 32Mʉa Dios oca goti ĩsiri masa ĩ oca mʉa gotija, rocati meje gotirã yirãji mʉa. “Ado bajiro goticʉja yʉ”, yi tʉoĩacõri mʉa gotija quena. Gãjerã ĩna bʉsiroca bʉsibitirʉja mʉare. Mʉa yuja quena. 33Ñe oca manoti mani minijuaja ticõri, manire wanʉgʉ̃ yiguĩji Dios. Ito bajibojarocati mani bʉsi riawʉsaja ticõri, wanʉbicʉ yiguĩji Dios. Ito bajiri gãjerã Jesure tʉorʉ̃nʉrã ĩna minijuado bajiro, ñe oca mano bʉsi riawʉsare mano mʉa minijuasotija quena. 34Dios ya wi mʉa minijuaroca bʉsire ma romiare. Ĩna ñama ĩna manʉjʉsabatiare cʉdirona. Ʉ̃mʉa ñama ĩnare ũmatãrã. Ito bajiroti gotia Dios oca tuti. 35Ĩna seniĩa ãmoja, ĩna ya wijʉ tʉdi ejacõri ĩna manʉjʉsabatiare seniĩaja quena. Mʉa minijuari wijʉ romio sĩgõ iso bʉsija, queno ejasabea. 36“ ‘Ado bajiro gotia Dios oca’, yi goti rẽtobu masirã ña gʉa”, ¿yi tʉoĩati mʉa? Ito bajirojʉa meje bajia. Mʉa riti meje ña Dios oca boca ãmisʉoana. 37“Diore goti ĩsiri masʉ ña yʉ”, sĩgʉ̃ ĩ yija, “Mani Ʉjʉ ĩ rotiado bajiroti gotiami Pablo”, yi masigʉ̃ yiguĩji ĩ. Ito bajiroti yigʉ yiguĩji gãji cʉni, “Espíritu Santo rotirise bʉsia yʉ”, ĩ yi masija. 38“Dios oca gotigʉ meje ñami Pablo”, sĩgʉ̃ ĩ yija, ĩre cʉni tʉorʉ̃nʉbeja quena. 39Tʉoya yʉ ñarã mʉa. Ado bajirojʉa mʉa yija quena: “Dios oca yʉ goti masiroca ĩ yire ãmoa yʉ”, mʉa yija quena. No gãjerã oca ĩna tʉobiti ĩna bʉsija, rẽore ma. 40Ito bajibojarocati mʉa minijua ñari wijʉ gãjerãre rʉ̃cʉbʉocõri sĩgʉ̃ ĩ bʉsiroca gãjerã bʉsire ma. No mʉa yisotirise dise rʉyabeto queno tʉoĩacõri mʉa bʉsija quena.

will be added

X\