1 Y antok xalka ri k'ij richin ri namak'ej Pentecostés, ri quiniman ri Ajaf Jesús quimaluon-qui'. Can junan cánima quib'anun quinojiel. 2 Y jun arapienta, xk'ajan-pa chicaj, y can inche'l jun nem cak'iek' ri nik'ajan patanak. Y re' altíra xu'on ri pa jay ri pache' i-tz'uyul-ve. 3 Y ri ic'o chire', xquitz'at chi xa'b'a'iel-pa inche'l ruxak tak k'ak' ri xujachala-ri' y xc'ujie' pa quive' chiquijunal. 4 Ri Espíritu Santo xunojsaj ri cánima, y ja xa'ch'o-ka nic'aj chic ch'ab'al, según ri xuya' ri Espíritu chica chi xa'ch'o'. 5 Y ri chire' pa tanamet Jerusalén ri k'ij re', ic'o iq'uiy achi'a' israelitas ri niquiya' ruk'ij ri Dios, ri i-patanak nojiel naciones ri ic'o choch-ulief. 6 Pero ruma ri xk'ajan, ri vinak xquimol-apa-qui'. Ri vinak re' can xa'chapataj, ruma chiquijunal nica'xaj ri ch'ab'al ri nca'ch'o' ijeje'. 7 Can i-chapatajnak ruma ri xca'xaj, y niqui'ej chiquivach: Titz'ata', ¿man i-aj-Galilea ta c'a quinojiel la nca'ch'o' c'a? 8 ¿Che'l chi ojre' can nakaxaj ri niqui'ej y xa man junan ta kach'ab'al chikajunal? 9 Ruma ic'o chakavach ojre' ri aj-vave' Judea, ic'o i-patanak Partia, Media, Elam, Mesopotamia, Capadocia, Ponto, Asia, 10 Frigia, Panfilia, Egipto, y ic'o ri i-patanak más c'a cala choch ri tanamet Cirene, ri c'o chupan ri Africa. Ic'o je' ri i-patanak pa tanamet Roma. Y chikacajol ojre' ic'o ri i-calc'ual ri israelitas, y ic'o je' ri i-acunak israelitas ruma niquinimaj ri nu'ej ri ru-ley ri Moisés. 11 Y ic'o je' ri i-patanak Creta y Arabia. Y konojiel xkaxaj pa tak kach'ab'al ri namalaj rusamaj ri Dios, xa'cha'. 12 Y quinojiel xa'chapataj y man niquil ta chica niqui'an pensar y niqui'ej chiquivach: ¿Chica nrajo' nu'ej ri nib'anataj? nca'cha'. 13 Pero ic'o vinak ri xa nca'tze'n-apa chiquij y niqui'ej: La xa i-k'ab'arala', nca'cha'. 14 Y ri Pedro y ri once (julajuj) chic apóstoles xa'b'api'ie-pa chiquivach ri vinak. Y ri Pedro xch'o' y xu'ej: Achi'a' israelitas ri ix-patanak juviera y ixre' je' ri ixc'o vave' Jerusalén ri k'ij vacame, tivaxaj c'a ri xtin'ej chiva y tivatamaj: 15 Konojiel ri kamaluon-ki' vave', man jun k'ab'ariel c'o. Man inche'l ta ri nti'an pensar ixre'. Ruma xa c'a cumaj, xa c'a ja a las nueve. 16 Ri xb'anataj vacame, can tz'ib'an can ruma ri profeta Joel. 17 Y chupan ri rutz'ib'an can jaja', ri Dios nu'ej: Chupan ri ruq'uisb'al tak k'ij, xtinya-pa ri Nu-Espíritu pa quive' ri vinak, y chi xtani' chi alab'o xtiquitzijuoj ri ni'ej chica. Y ri c'a i-c'ojola', chupan jun inche'l achic' xtiquitz'at ri nitzijuoj chica. Y ri i-mámix chic, pan achic' ri xtin'ej chica. 18 Can xtinya' je' ri Nu-Espíritu pa quive' ri nu-siervos y ri nu-siervas chupan ri k'ij re', y ijeje' xtiquitzijuoj ri xtin'ej chica. 19 Y choch ri rocaj xtin'an milagros ri man jun b'ay i-tz'atuon, y xca'n'an je' señales ri choch-ulief. Can xtin'an chi xca'tz'iet quic', k'ak', y seb' ri can inche'l mukul. 20 Y ri k'ij man xtuya' ta chic rusakil. Ri ic' inche'l quic' xtu'on. Jare' ri xca'b'anataj na'ay antok maja' talka ri k'ij richin ri Ajaf, chupan ri nem k'ij antok xca'an juzgar quinojiel ri vinak. 21 Y quinojiel ri xtiquic'utuj cha ri Ajaf chi ca'rucalo', can xca'colotaj-ve. 22 Y ri Pedro xu'ej je': Achi'a' israelitas, tivaxaj c'a ri xtin'ej chiva: Ri Jesús ri aj-Nazaret, ja ri Dios ri b'anayuon-pa cha chi q'uiy ri xa'ru'on chi'icajol. Xa'ru'on milagros ri man jun b'ay i-tz'atuon. Y c'o je' señales xa'ru'on. Ja ri Dios xb'ano nojiel re' chi'icajol por medio jaja'. Ixre' ivata'n ja'al. 23 Pero ri Dios xuya' lugar chi xjach ri Jesús pan ik'a', ruma quire' ranun-pa pensar. Y ixre' xiya' pa quik'a' itziel tak vinak chi xquiquimisaj choch cruz. 24 Pero riq'uin ri ru-poder ri Dios, ri Jesús xb'ac'astaj-pa, y xcolotaj-pa pa ruk'a' ri camic, ruma ri camic man xcovin ta xutz'om richin nojiel tiempo. 25 Ri David ru'e'n can chirij ri Jesús: Can siempre nitz'at chi ri Ajaf b'anak chinoch. Man jun chica xtib'ano chuva chi nixi'ij-vi', ruma c'o viq'uin pa nu-derecha. 26 Y rumare' niquicuot ri vánima, y nquiquicuot je' nquich'o'. Y mesque xquicon, can vata'n chi xquic'astaj chic pa. 27 Ruma atre' Nu-Dios, can man xquinaya' ta can chiquicajol ri quiminaki', man xtaya' ta je' lugar chuva inre' ri in Santo Ac'ajuol chi nik'ay ri nu-cuerpo. 28 Can nac'ut ri utzulaj b'ay richin ri c'aslien chinoch, y can xtiquicuot ri vánima antok xquic'ujie' aviq'uin. Quire' ru'e'n can ri David. 29 Y ri Pedro xu'ej je': Achi'a' nuvanakil, ixre' ivata'n chi ri kamama' David xcon y xmuk. Y pache' mukun-ve, c'a c'o chupan ri tiempo vacame. 30 Ri David jun profeta ri xc'ujie' ojier can tiempo. Jaja' rata'n chi ri Dios can xu'on-ve jurar chi chupan ru-familia jaja' xtiel-pa ri Cristo, y jare' ri xtuoc can rey pa ruc'axiel jaja'. 31 Y ri David, can inche'l ya xutz'at ri xca'b'anataj. Rumare' xch'o' y xu'ej chi ri Cristo xtic'astaj chic, y chi ri ránima man xtic'ujie' ta can chire' chiquicajol ri quiminaki', y ni ri ru-cuerpo man nik'ay ta. 32 Y konojiel ojre' kata'n y nakatzijuoj chi ja ri Dios ri xb'ano chi ri Jesús xc'astaj-pa. 33 Y xuc'uax je' chicaj ruma ri ru-poder ri Dios. Y xyo'x ri Espíritu Santo cha, ri ranun prometer ri Rutata' chi nuya' cha. Y antok yo'n chic ri Espíritu Santo cha, jaja' xutak-pa chika ojre', y ja yan c'a re' ri xitz'at y xivaxaj kiq'uin vacame. 34 Ruma ri David man x'a ta chicaj cha'nin, y jaja' mismo rutz'ib'an can: Ri Ajaf Dios xu'ej cha ri Vajaf: Catz'uye' pa nu-derecha, 35 hasta c'a xca'nya' ri av-enemigos chuxie' avakan. Quire' rutz'ib'an can ri David. 36 Tivatamaj c'a ixre' ri ix rumáma can ri Israel; chi ketzij chi ri Jesús ri xiquimisaj choch cruz, ja ri Dios ri b'anayuon-pa cha chi jaja' ri Cristo y chi jaja' ri Rajaf nojiel, xcha' ri Pedro. 37 Y antok ri vinak xca'xaj ri xu'ej ri Pedro, xk'axo cánima, y xquic'utuj cha ri Pedro y chica ri nic'aj chic apóstoles: Kavanakil, ¿chica naka'an? xa'cha'. 38 Y ri Pedro xu'ej chica: Titzalaj-pa ivánima riq'uin ri Dios y tib'ana' ri nrajo' jaja', y pa rub'e' ri Jesucristo tib'ana' bautizar-ivi', chi quire' ni'an perdonar ri i-pecados. Y ri Dios xtuya' ri Espíritu Santo chiva. 39 Ruma jare' ri ranun prometer ri Dios chi nuya' chiva ixre', y chica ri ivalc'ual, y chica quinojiel vinak ri ic'o naj; chica quinojiel ri nca'rayuoj ri Kajaf Dios. 40 Y ri Pedro c'o nic'aj chic tzij ri xa'ru'ej chica. Jaja' xu'ej c'a chica ri vinak: Quixiel-pa chiquicajol ri vinak richin ri tiempo vacame, ri man choj ta nca'in choch ri Dios, chi quire' nquixcolotaj, nicha' chica. 41 Y ri vinak ri xquinimaj ri ruch'ab'al ri Dios chupan ri k'ij re', xa'an bautizar y ic'o la'k jun oxe' mil vinak xa'uoc quiq'uin ri quiniman antes. 42 Y man niquimalij ta quic'u'x, xa siempre niquimol-qui' chi nica'xaj ri niquic'ut ri apóstoles, xa junan cánima quib'anun, xa junan niquic'ux ri simíta chi niquinataj ri rucamic ri Ajaf Jesús, y junan je' niqui'an orar. 43 Y chiquij quinojiel ri vinak xpa xib'inre'l. Y q'uiy milagros y señales ri niqui'an ri apóstoles. 44 Y quinojiel ri quiniman ri Jesucristo, nicajo-qui' y junan ic'o, y niquijach chiquivach nojiel ri kax ri c'o quiq'uin. 45 Y niquic'ayij ri chica c'o quiq'uin chi nca'quito' ri nic'aj chic antok nic'atzin chi nca'to'x. 46 Y pa templo k'ij-k'ij niquimol-qui', y junan cánima quinojiel. Y antok niqui'an va'en pa tak jay, can riq'uin nojiel cánima y nca'quicuot. 47 Y niquiya' ruk'ij ri Dios, y otz nca'tz'iet cuma ri vinak. Y k'ij-k'ij ic'o más ri nca'b'aka chupan ri iglesia, ruma ja ri Ajaf ri nib'ano chi nca'colotaj.
