WBT
Audio:
Drama
  • Drama
  • Non-Drama
Text Size

1 Corintios 15 - Cakchiquel, Santa Maria de Jesus - 2006 Edition - Bible.is - CKIWBT

  1  Hermanos, inre' nivajo' chi talka pan ive' ri evangelio ri xintzijuoj chiva antok xic'ujie' chicajol. Y ixre' can xi'an recibir ri tzij ri xintzijuoj chiva, y can iyo'n ivánima riq'uin.   2  Y rumare' ix-colotajnak, pero nic'atzin chi ixre' man ntiya' ta can, xa can ketzij chi xinimaj.   3  Ruma ri ch'ab'al ri xin'an recibir inre' can rakalien y ja je' ch'ab'al re' ri xinc'ut chivach: Chi ri Cristo xcon ruma ri ka-pecados, can inche'l ri tz'ib'an can chupan ri ruch'ab'al ri Dios ojier can;   4  chi ri Cristo xmuk y chi oxe' k'ij xc'astaj-pa chiquicajol ri quiminaki', inche'l ri tz'ib'an can chupan ri ruch'ab'al ri Dios.   5  Y antok ri Cristo c'astajnak chic pa, xuc'ut-ri' choch ri Pedro, y después chiquivach ri doce (cab'alajuj) apóstoles.   6  Y después xuc'ut-ri' chiquivach más i-quinientos hermanos antok quimaluon-qui'. Iq'uiy chiquivach ijeje' c'a ic'as, y ic'o ri ya xa'con.   7  Y después xuc'ut-ri' choch ri Jacobo, y después xuc'ut-ri' chiquivach quinojiel ri apóstoles.   8  Y pa ruq'uisb'al xuc'ut-ri' chinoch inre' ri xa inche'l jun ac'ual ri nalax antok c'a maja' titz'akat ru-tiempo chi nalax.   9  Ruma inre' ri más in co'l chiquivach ri apóstoles, y nina' chi man otz ta ni'e'x apóstol chuva, ruma inre' xin'an perseguir ri ru-iglesia ri Dios.   10  Pero ruma ri ru-favor ri Dios, xu'on chuva chi xinuoc apóstol. Y ri favor ri xyo'x chuva man choj ta xc'ujie' viq'uin. Ruma inre' ri más in-samajnak-pa chiquivach ri nic'aj chic apóstoles. Pero man nuyuon ta inre' xib'ano ri samaj, xa ja ri ru-favor ri Dios xb'ano chi xin'an.   11  Pero xa chica-na nitzijuon ri ruch'ab'al ri Dios, xa inre' o xa ja ri nic'aj chic apóstoles, re' man jun kax nu'on. Ruma xa junan nakatzijuoj, y quire' xinimaj ixre'.   12  Y xa ri ruch'ab'al ri Dios ri nakatzijuoj nu'ej chi ri Cristo xc'astaj-pa chiquicajol ri quiminaki', ¿karruma ic'o chicajol ri nca'e'n chi ri quiminaki' man nca'c'astaj ta pa?   13  Ruma xa man ta nca'c'astaj-pa ri i-quiminak, ri Cristo man ta xc'astaj-pa je'.   14  Y xa ta ri Cristo man ta xc'astaj-pa, man jun nic'atzin ri ruch'ab'al ri Dios ri nakatzijuoj, y man jun je' nic'atzin chi ixre' icukub'an ic'u'x riq'uin.   15  Xa ta quire', ntiel chi ojre' oj tz'akoy-tzij, ruma xka'ej chiva chi ri Dios xuc'asuoj ri Cristo y xa man quire' ta. Ruma xa man ta ketzij chi nca'c'astaj-pa ri quiminaki', ri Cristo man ta xc'astaj-pa je'.   16  Ri nca'e'n chi ri quiminaki' man nca'c'astaj ta pa, man otz ta ri niqui'ej; ruma xa ta quire', ri Cristo man ta xc'astaj-pa.   17  Y xa ri Cristo man ta xc'astaj-pa, man jun nic'atzin chi ixre' icukub'an ic'u'x riq'uin. Xa c'a ixc'o chupan ri i-pecados.   18  Y xa ta quire', ri quiminaki' ri xquinimaj-el ri Cristo, c'a pa k'ak' xa'b'aka-ve.   19  Y xa ta jo'c vave' choch-ulief kayo'ien chi ri Cristo c'o xtuya' chika, juye' ta kavach chiquivach quinojiel ri vinak.   20  Pero nojiel re' xa man ketzij ta. Ruma ri Cristo can xc'astaj-pa chiquicajol ri quiminaki'. Jaja' ri na'ay ri xc'astaj-pa y rumare' can xca'c'astaj-pa ri nic'aj chic quiminaki'.   21  Ruma jun ache xpa ri camic choch-ulief, y konojiel xka ri camic pa kave'. Rumare' ri Cristo xuoc vinak y xc'astaj-pa chiquicajol ri quiminaki', chi quire' ojre' je' xkojc'astaj-pa.   22  Ruma ri Adán, nkucon konojiel. Y ruma ri Cristo, xtikil ri c'aslien ri man niq'uis ta.   23  Pero nojiel en su orden: Ja ri Cristo ri na'ay xc'astaj-pa. Y antok xtipa chic jun b'ay, ojre' ri oj richin chic jaja' xkojc'astaj-pa je'.   24  Y c'ajare' xtalka ri ruq'uisb'al k'ij, antok ri Cristo i-ruq'uisuon chic quinojiel ri itzal tak espíritus, quire' je' ri autoridades y ri c'o poder pa quik'a'. Y c'ajare' xtuya' chic ri reino cha ri Dios ri Rutata'.   25  Vacame nic'atzin chi ja ri Cristo nib'ano gobernar, hasta c'a xca'ruya' quinojiel ri ru-enemigos chuxie' rakan.   26  Y ri ruq'uisb'al ru-enemigo ri xtiq'uis, ja ri camic.   27  Inche'l ri nu'ej chupan ri ruch'ab'al ri Dios, chi nojiel xyo'x chuxie' rakan ri Cristo. Y antok nu'ej nojiel, man nu'ej ta chi ri Dios xuoc je' pa ruk'a'; ruma ja ri Dios mismo xjacho nojiel pa ruk'a' jaja'.   28  Y antok nojiel c'o chic pa ruk'a' ri Cristo, c'ajare' xtujach-ri' pa ruk'a' ri Dios ri xjacho nojiel pa ruk'a', y riq'uin re' k'alaj chi ri Dios can nem-ve y jaja' ri xtic'ujie' paro' nojiel.   29  Y xa man ta nca'c'astaj-pa ri quiminaki', ¿chica xtiquiyo'iej ri vinak ri niqui'an bautizar-qui' pa quic'axiel ri i-quiminak chic, xa ri quiminaki' re' man jun b'ay chic xca'c'astaj-pa? ¿Karruma niqui'an bautizar-qui' pa quic'axiel?   30  Y xa man ta nca'c'astaj-pa ri quiminaki', ¿chica ntuoc-ve chi ojre' k'ij-k'ij ojc'o choch peligros?   31  Inre' k'ij-k'ij inc'o choch ri camic. Y can ketzij ni'ej-el chiva vacame chi ri vánima niquicuot ruma ixre' xinimaj ri Kajaf Jesucristo.   32  Inre' antok xintej nuk'ij chi xisamaj Efeso ri pache' inc'o-ve, ri vinak can xa'palaj chuvij, y can inche'l itziel tak chicop xqui'an. Y xa ta ketzij chi ri i-quiminak man chic nca'c'astaj ta pa, ¿chica nich'ec? Xa más otz naka'an inche'l ri ni'e'x: Kuva' y kukumun, ruma xa chua'k chi cab'ij xa nkucon.   33  Man quixsach, man tivuc'uaj-ivi' quiq'uin ri itziel nca'ch'o', ruma xa xtiquiq'uis paro' ri ic'aslien.   34  Tib'ana' cuenta-ivi', y man chic ti'an ri pecado. Quire' ni'ej chiva ruma ic'o chicajol ri man cata'n ta roch ri Dios. ¡Quixq'uix b'a' rumare'!   35  Pero xa ic'o ri nca'c'utun: ¿Che'l nca'c'astaj-pa ri quiminaki'? ¿Chica clase ri qui-cuerpo antok xca'pa?   36  Jun ri ni'e'n quire', xa nacanic. Ruma jun ija'tz antok nitic, can inche'l nicon nu'on, ruma can nimuk. Pero nic'atzin nu'on quire', chi quire' nib'uos y ntiel-pa.   37  Ri ija'tz ri nitic, man ija'tz ta chic ri ntiel-pa, xa jun tico'n ri ntiel-pa. Ya sea richin trigo o jun chic ija'tz.   38  Pero ja ri Dios ri nib'ano quire' cha. Y quire' nu'on chica quinojiel ija'tz.   39  Y quire' je' q'uiy roch cuerpo ic'o. Ri ka-cuerpo ojre' jun-ve chic rub'anic, ri qui-cuerpo ri chicop jun-ve chic, ri qui-cuerpo ri chicop ri c'o quixic' jun-ve chic y ri car jun-ve chic ri qui-cuerpo.   40  Y quire' je' ojre' ri ojc'o vave' choch-ulief, man junan ta ka-cuerpo quiq'uin ri ic'o chicaj. Ruma ri ruk'ij ri ka-cuerpo ojre' man junan ta ruk'ij riq'uin ri qui-cuerpo ri ic'o chicaj.   41  Y quire' je' ri k'ij y ri ic', man junan ta ri sakil ri niquiya', y man junan ta je' ri quisakil ijeje' riq'uin ri sakil ri niquiya' ri estrellas (ch'umil). Ri estrellas (ch'umil) je' man junan ta ri sakil niquiya' chiquijunal.   42  Y quire' je' xtu'on ri qui-cuerpo ri quiminaki' antok xca'c'astaj-pa, man junan ta chic riq'uin ri qui-cuerpo ri xc'ujie' vave' choch-ulief ri xa xk'ay. Pero ri qui-cuerpo ri xtic'ujie' chicaj man xtik'ay ta.   43  Ri qui-cuerpo ri xc'ujie' vave' choch-ulief manak ruk'ij, pero ri qui-cuerpo ri xtic'ujie' antok xca'c'astaj-pa, can xtic'ujie' ruk'ij. Ri qui-cuerpo ri xc'ujie' vave', manak ruchuk'a', pero ri qui-cuerpo ri xtic'ujie' antok xca'c'astaj-pa, can c'o ru-poder.   44  Ri ka-cuerpo ri c'o vacame, jo'c vave' choch-ulief nic'atzin-ve chika, pero chi nku'a chicaj, nic'atzin chi jun-ve chic ri ka-cuerpo. Ri ka-cuerpo ri xtimuk, can richin-ve ri ulief, pero ri nic'astaj-pa, can richin-ve ri chicaj.   45  Y quire' ri tz'ib'an can chupan ri ruch'ab'al ri Dios, chi antok x'an ri na'ay ache Adán, ri Dios na'ay xu'on ri ru-cuerpo y después xuya' ruc'aslien, y jun c'aslic vinak xu'on ri Adán. Pero ri jun chic Adán, ja ri Cristo ri c'o más rakalien ruma jaja' man jo'c ta c'o ruc'aslien, xa nuya' je' c'aslien richin nojiel tiempo.   46  Pero na'ay nic'ujie' ri ka-cuerpo richin ri roch-ulief, después nic'ujie' ri ka-cuerpo richin ri chicaj. Y man ja ta ri ka-cuerpo richin ri chicaj ri nic'ujie' na'ay.   47  Ri na'ay ache, can richin-ve ri roch-ulief, ruma cha ulief x'an-ve. Pero ri ruca'n ache, ja ri Cristo ri Ajaf, ri can richin-ve chicaj.   48  Ojre' ri c'a ojc'o vave' choch-ulief, oj junan riq'uin ri na'ay ache ri x'an cha ulief. Pero ri ic'o chic chicaj, can inche'l c'a ri Cristo ri c'o chicaj.   49  Vacame ojre' xa junan ka-cuerpo riq'uin ri na'ay ache ri x'an cha ulief, pero xtalka ri k'ij antok ri ka-cuerpo xtuoc inche'l ru-cuerpo ri Cristo ri c'o chicaj.   50  Hermanos, inre' nivajo' ni'ej chiva: Ri ka-cuerpo ri c'o vacame man xtib'ac'ujie' ta pa ru-reino ri Dios, ruma xa man nilayuj ta, xa nik'ay.   51  Pero nivajo' ni'ej jun tzij chiva, ri c'o pan aval riq'uin ri Dios ojier can tiempo. Man konojiel ta xkucon, pero konojiel xtic'axtaj ri ka-cuerpo,   52  ruma chupan jun rato, ri can inche'l antok nakayup y nakajak ri kanak'avach, can xtik'ajan ri ruq'uisb'al trompeta y jare' antok xkojc'axtaj. Antok xtik'ajan ri trompeta, can ja xca'c'astaj-pa ri quiminaki' ri xquinimaj-el, y riq'uin jun chic qui-cuerpo ri man nik'ay ta xca'c'astaj-el. Y ri ojre' ri c'a ojc'as, can xtic'axtaj-el ri ka-cuerpo.   53  Ri ka-cuerpo ri c'o vacame, xa nik'ay y nichuver, y rumare' nic'atzin chi nic'ujie' jun ka-cuerpo ri man nik'ay ta ni man nichuver ta. Ri ka-cuerpo ri c'o vacame xa nicon, y nic'atzin chi nic'ujie' jun chic ka-cuerpo ri man nicon ta.   54  Y antok ri ka-cuerpo xtic'axtaj, y man xtik'ay ta chic, man xtichuver ta chic, y man xticon ta chic je', ja xtu'on cumplir ri tz'ib'an can chupan ri ruch'ab'al ri Dios, antok nu'ej: Ri camic xch'acataj y man jun chic ru-poder.   55  ¿Pache' c'o-ve ri a-pansuoña camic? ¿Pache' c'o-ve chi ncach'acuon camic? Quire' nu'ej ri ruch'ab'al ri Dios ri tz'ib'an can.   56  Ri ru-pansuoña ri camic ja ri pecado, y ri niyo'n ru-poder ri pecado ja ri ley.   57  Pero tiox b'a' cha ri Dios chi jaja' xutak-pa ri Kajaf Jesucristo chi nkojrucol, y chi nkuch'acuon.   58  Y rumare', hermanos ri altíra nquixvajo', ni'ej chiva: Can tiya' ivánima riq'uin ri Dios y man tiya' can. Can siempre tib'ana' rusamaj ri Ajaf y ja'al tib'ana' cha. Y talka pan ive' chi nojiel ri samaj ri nti'an ruma ri Ajaf, man choj ta quire' xtiq'uis, xa xtiyo'x ruc'axiel chiva.