1 Jeska Jesús mineju̱ demini ike̱i ki̱, jera iwa̱ dulanak wa damiña ira. 2 Mika̱ sábado dewa̱ ra, ije te sa paktami ñapaktäklä jui ska. Jera chu̱li̱i̱ te ije ktä ssa ra, jewa male̱cha̱cha̱wa̱ je te, ki̱ka ijewa te isha: —¿Mai je te jekäi ji tsa̱ rä na? ¿Je rä mane shtä je̱rike me̱na iia̱ rä na? ¿Je rä ji täkili ta o̱na ijula wa rä na? 3 ¿Ka je ne rä ale ju yuäk rä, María yaba rä na? ¿Ka je ne rä Jacobo irä, José irä, Judas irä, Simón irä, jewa el dä kuna na? ¿Ka ikuta wa tso̱ rä jí sajewa sha̱na kuna na? Je te ijewa ktewa̱ tulaka̱ e̱e̱na. 4 Ata Jesús te isha ijewa ia̱: —Ka jile bata shäk mane a̱ni kuna ka dälätsalewa̱ kuna käi, ata iwakei ke̱i ska, iwakei saka wa ska, iwakei ju ska ka irä dälätsalewa̱ kuna. 5 Je ki̱ jeska ka iwa̱ ji we̱ täkili ta wa̱klei a̱ni, ata dueta wa elkje ebä bäiwa̱ni ite jula me̱leka̱ ijewa ki̱ka. 6 Jekäi ije je̱r ianawa̱, ijewa rä ka ji biketsäk kuna etkabä ki̱ka. Jera imineju̱ sa paktäk je pája̱mi jukläyäkä tsi̱dala shtä ska. 7 Je ukä ska ite je doce wa kiaté, kjepa ije̱kaka̱ te jewa patka bol bol. Jewa ia̱ ite ka̱wei ma ijewa wa̱ wikblu ñá shtä kjäiäkläksa̱. 8 Ka iwa̱ ijewa pakane ji a̱ni tsa̱kmi kuna kianak ña̱la ki̱ käi, däli tsa̱klä iräle, ñanak iräle, inaklä tsa̱k ikipa ja̱mi iräle, ata kata ebä; 9 sandalia ebä jiä jämi, ka paiklä tsa̱k kuna botkä. 10 Ñakäi ite isha ijewa ia̱: —Mai bas kjawa̱ ju etka na ra, jeska ebä bas se̱r bikö je ke̱i ska bas marmini kje. 11 Maile ke̱i ta ska wa te ka bas kiewa̱ ra, ñakäi ka bas ktä ssë ra, jera jeska bas maksa̱julu ra, bas klä ktä pjoi pakpöta̱na, bas wa̱ jishtä ijewa rä kjashäklä ijewa ia̱. 12 Jekäi ijewa minejulumi te sa pakta, sa kiana je̱k manewa̱kksa̱ ktei wà. 13 Ñakäi be chu̱li̱i̱ kjäiaksa̱ ijewa te. Aceite tkaka̱ ite duë ta wa chu̱li̱i̱ ki̱ka, jekäi jewa bäiwa̱ni ite. 14 Ka̱ tsa̱ku̱i Herodes te Jesús palei ssa, ije kie ju̱ñenawa̱ biköle wa̱ bäi si̱ ki̱ka. Jekäi moska te isheke̱: —Juan säwäukewa̱k ne shki̱naka̱ni dulecha̱wa̱ wa sha̱na rä. Je ne ki̱ka ije wa̱ täkili tso̱ jile wa̱klä kju̱awa rä. 15 Isaka te isheke̱: —Elías ne irä. Ata isaka te isheke̱: —Je rä jile bata shäk, jishtä jile bata shäk wa bakle käi. 16 Ata je ssa Herodes te ra, ite isha: —¡Juan ale tsa̱ku̱ teleksa̱ yis wa̱ ne shki̱naka̱ rä! 17 Iwa rä Herodes ne wa̱ Juan yile kolonakwa̱ rä, je mu̱awa̱ ite cadena wà sä wätiäklä ska Herodías kju̱ei, je rä iel Felipe se̱naklä, je ra ise̱nawa̱ ki̱ka. 18 Je rä Juan te isheke̱ Herodes ia̱: “Je ma wa̱ bä el se̱naklä katke, ka jekäi ma ia̱ ka̱ kuna,” je ki̱ka. 19 Je ki̱ka, Herodías je̱r ki̱ Juan ianawa̱ e̱e̱na. Je ki̱ ishena kota̱nakwa̱, jeiräta ka itäkita maikäi a̱ni. 20 Ka irä jiye kuna ta, Herodes suarke̱ Juan yika, ñakäi ite iwetseke̱, iwa̱ iju̱ñer je rä ditsä wämo sikii ki̱ka. Ije te ji sheke̱ ssëke̱ ite ra, je te ije̱r iawe̱ke̱ ta̱i, jeiräta ite issëke̱ je̱r bäi wà. 21 Bata jekjepa ike̱i dewa̱ iia̱. Mika̱ Herodes ki̱ año deka̱ ra, je diei yäklä ye ite jile yula itsa̱tkäk bäi bäi wa irä, iguardia wa tsa̱ku̱i wa irä, Galilea ska blu wa irä ia̱. 22 Jera Herodías yaba busi dewa̱ju̱, je klä ju̱a; je wà Herodes irä, ije ra ñatululewa̱ yäkäk wa irä, jewa wäbatsacha̱wa̱. Ñerä ka̱ tsa̱ku̱i te isha je busi ia̱: —Ji kiarke̱ ba ki̱ je kiö yis ia̱, jera je me̱mi yis te ma ia̱. 23 Jekäi ikabla iia̱ etkabä: —Ji kia ba te yis ia̱ käi me̱mi yis te ba ia̱, yis dä sa̱ tsa̱ku̱i ye je ke̱i mowämo kje. 24 Jera je mineksa̱ju̱ te ichaka ia̱mi ia̱: —¿Jibä kie yie na? Jera ia̱mi te ikúka: —Juan säwäukewa̱k tsa̱ku̱ ne kiö rä. 25 Jera mane manebä idewa̱ju̱ni ka̱ tsa̱ku̱i wäki̱ je kiäk iia̱, te isha: —Yis ki̱ ishena rä, ba te jí kje ra Juan säwäukewa̱k tsa̱ku̱ ne che̱té yis ia̱ plato ki̱ka rä. 26 Ñerä ka̱ tsa̱ku̱i je̱r ianawa̱ e̱e̱na. Ata ikabla etkabä kju̱ei, ñakäi ñatululewa̱ yäkäk ira wa kju̱ei, ka iwa̱ je wäshewa̱klei. 27 Jera ñawäsaka je ka̱ tsa̱ku̱i te guardia ekla patkami Juan tsa̱ku̱ tsa̱kté, jekäi je mineju̱ te itsa̱ku̱ tiaksa̱ sä wätiäklä ska. 28 Je wa̱ itsa̱ku̱ detse̱ plato ki̱ cha̱mi ite je busi ia̱, kjepa je busi te icha̱mi ia̱mi ia̱. 29 Mika̱ iwa̱ dulanak wa te je ju̱ña ra, ijewa dejulu wa̱ inu̱l minetse̱ blacha̱ sa̱ nu̱l bläklä ska. 30 Jesús ktei bata shäk wa tapanani iwakei ra. Jera ijewa te ipakani iia̱ biköle ji wá̱ ijewa te käi, jiräni ijewa te sa paktata̱na käi. 31 Jera ije te isha ijewa ia̱: —Sä shkä kju̱awa ka̱ wakei ebä ska, bas je̱räklä elkje. Je rä chu̱li̱i̱ mar irä, idar irä, ki̱ka ka ka̱ däksa̱ ijewa ia̱ yäkäkbä jibä. 32 Jekäi iminejulu iwakwa ebä ko̱no ki̱, ka̱ wakei ebä ska. 33 Ata chu̱li̱i̱ te iminejulu su̱a, jera ijewa je̱r ku̱a ite. Je ki̱ka jukläyäkä biköle ska wa julunami klä wà, demijuluba ijewa wätsa̱k. 34 Ñerä ideksa̱ju̱ ra, ite je chu̱li̱i̱wa̱ su̱a, jera ije̱r ja̱mi jewa dälänacha̱wa̱, ijewa rä oveja ka kjänanak ta käi ki̱ka. Jera ite ijewa paktami kte saka saka wa. 35 Jera ka̱wä deewa̱ kja ra, iwa̱ dulanak wa ñasikawa̱ iwäja̱mi te isha: —Jiska rä ka̱ wakei ebä, ñakäi ka̱wä deewa̱ kja irä. 36 Wë ditsä patkö iminaklä sa pája̱mi ka̱ tso̱ shtä ska, jukläyäkä tsi̱dala shtä ska, jile tju̱ak iwakwa wa̱ ñanak. 37 Jera ite ijewa kúka te isha: —Bas ne ku̱ ijewa chewo̱ rä. Jera ijewa te isha: —¿Sá ma pan tju̱ak säkei ta dosciento denario kje, jewa sá te ijewa chewe̱ na? 38 Jera ite ijewa chaka: —¿Bitäbä bas wa̱ pan shkä rä? Bas cho̱ isu̱ak. Jera ijewa te isu̱a ra, ite isha iia̱: —Cinco, ñakäi nima botäbä. 39 Jera ite ijewa paka biköle pakäk ñajäkläk tala ki̱ka eyaka eyaka kju̱awa kju̱awa. 40 Jekäi iña jakla eyaka eyaka kju̱awa kju̱awa cien cien käi, cincuenta cincuenta käi. 41 Jera ite je pan cinco irä, nima botäbä irä kukawa̱, jera iwä kaka̱ jöikje ka̱kia iki̱, kjepa je pan bala butsa ma ite iwa̱ dulanak wa ia̱ ijewa wa̱ wadenak, ñakäi je nima botäbä bala butsa ma ite biköle ia̱. 42 Biköle yaká, jekäi issënacha̱wa̱. 43 Jera ijewa te pan irä, nima irä, ukäla shtani canasta na doce pshipshii. 44 Jera je pan ñak jäiyi wa ebä däka̱ rä cinco mil. 45 Jera plaa ite iwa̱ dulanak wa paka ñajiäkka̱ ko̱no ja̱rka, kjäkksa̱ba a̱mikata iwätsa̱k Betsaida ka, je dälei ja̱mi ije te je chu̱li̱i̱ wa patke kate. 46 Jekäi ite ijewa patkamini ra, imineka̱ju̱ ka̱ bata ki̱ka ka̱kiäk. 47 Jera ka̱tuinawa̱ ra, ko̱no dami tipä mo̱sha̱, ata Jesús kalduta̱na ka̱ pjota ki̱ iwakei ebä. 48 Je te isu̱a ka̱miika ra, ijewa chicharte ko̱no ju̱ak, si̱wa̱ te ijewa patke kate shäbeka ki̱ka. Ñerä sä wäñinaklä tuina idäkläka̱ cuatro wa ra, idaju̱ ijewa wäki̱ klä wà tipä bata ki̱. Jekäi issëna ijewa ktä cha̱k kjäkju̱ba. 49 Ata ijewa te isu̱a idaju̱té tipä bata ki̱ klä wà ra, ijewa te ibiketsa wikblu irä ni, jera ikjoyina ta̱i. 50 Ka irä jiye kuna ta, bena te isu̱a, jekäi imale̱te̱nacha̱wa̱. Jera ñawäsaka ikta ijewa ra te isha ijewa ia̱: —¡Bas ssëno täkii! Yis ne irä, ke bas suana. 51 Ñerä ije̱k jiaka̱ña ijewa ra ko̱no ja̱rka, jera si̱wa̱ wätkenawa̱. Jera ijewa male̱te̱nacha̱wa̱ e̱e̱na si̱. 52 Ka irä jiye kuna ta, pan ki̱je̱le, je ka wadéne ijewa je̱r na, ijewa je̱r ko̱la rä doloiebä ki̱ka. 53 Jekäi ikjaksa̱julu demijulu Genesaret ke̱i ska. Jeska iko̱no mu̱acha̱ta̱na. 54 Ñerä iñajolowa̱ksa̱ ko̱no na ra, ñawäsaka ditsä te isu̱a ra ije ne irä. 55 Jera ijewa minemi je ke̱i biköle sha̱na duë ta wa jäkté ikatashuäklä na mai ije kaldu rä ju̱ñer ijewa wa̱ ska. 56 Jera mai Jesús dami käi, jukläyäkä tsi̱dala shtä ska iräle, jukläyäkä ta̱i ta̱i shtä ska iräle, ju tso̱ elkje shtä ska iräle, jera duë ta wa tapawe̱ke̱wa̱ isaka te sa tapanaklä däli watju̱ak shtä ska, jewa te ka̱kieke̱ iia̱ ijewa wa̱ iwa̱ shönak je̱k ki̱ batabä jibä passäkläwa̱pa, jera ipassäk wa biköle bäinani.
