1 Tapanak Antioquía ska jile bata shäk wa irä sa paktäk wa irä tso̱. Jewa sha̱ rä Bernabé irä, Simón kinak Dolona ni irä, Lucio cirene wa irä, Manaén ale kibile Herodes ka̱ bala pa̱le cuatro je eyaka tsa̱ku̱i ra ñara irä, Saulo irä. 2 Ijewa te Säkekewa ke̱i ki̱ssëte irä, ibätsäte irä, sha̱na ra Wikblu Sikina te isha: “Bernabé irä Saulo irä jötulöksa̱ jiye yis wa̱ ijewa kolole rä je wakja̱neiwa̱k.” 3 Jekäi ijewa batsa, ika̱kia, jera ijewa jula ma̱ka̱ jewa ki̱ka, kjepa ite ijewa patkami. 4 Jekäi ijewa patkami Wikblu Sikina te ki̱ka iminejulu Seleucia ska. Jeska ijunami ko̱no ki̱ka demi Chipre ska. 5 Idemijulu Salamina ska ra ijewa te Säkeklä ktei bata sha Judío wa ñapaktäklä jui tso̱ na. Jera ijewa wa̱ Juan minetse̱ña itsa̱tkäk. 6 Ijewa kjaksa̱julu je däyë wäbala ektaka, demijulu Pafos ska kje. Jeska ijewa te Judío wa ekla ka̱ chakäk, sä wäyuäk jile bata shäk ye je ku̱a. Je kie rä Barjesús ni. 7 Je katke rä je ke̱i wäkiri patkele Roma wa wa̱ kie Sergio Paulo ra. Je rä je̱rikäk tsa̱na. Jekäi je te Bernabé irä Saulo irä, kia jaté iwäki̱, ije̱r kia Säkeklä ktä ssëte ki̱ka. 8 Ata je Elimas (je kie wà rä ka̱ chakäk ni) je te ijewa wätkewa̱ ka je ka̱ wäkiri wa̱ Jesús biketsäklä kuna. 9 Jera Saulo kinak Pablo ni je pshiwa̱wa̱ Wikblu Sikina te, je te isu̱a jaree iwäki̱. 10 Jera ite isha iia̱: —¡Ba rä sä wäyuäk ebä, ji biköle yakei ebä tso̱ ma wa̱! ¡Ba rä be tsa̱ku̱i yäbei, kju̱atkäk ji wämo biköle ra. Ba te Säkekewa ña̱le̱i bulee je shiriwe̱ke̱ ¿je ka je ba te na? 11 ¡Issö! Jíkje ra Säkekewa te ba kpe mar, ka bä wä wajuenak ji̱a, ka̱wä oloi ka su̱nak ji̱a ba wa̱ elkje bala na. Je ebä ra mo̱ irä ka̱tuil irä ja̱naka̱ iki̱ka. Jekäi ite ka̱ passami yilé yuläk iwajiäk. 12 Ñerä je ka̱ wäkiri te je o̱na su̱a ra, jera ite Jesús biketsa, Säkekewa ktei te imale̱cha̱wa̱ ki̱ka. 13 Pafos ska Pablo irä shkäk ira wa irä jewa ju̱nami ko̱no ki̱ka, demijulu Perge ska, je rä Panfilia ke̱i. Ata jeska Juan te ijewa jawa̱ biteju̱ni Jerusalén. 14 Ñerä Perge ska ijewa minejulumi däkmi Antioquía, je rä Pisidia ke̱i. Jera sábado wà ijewa kjawa̱julu ñapaktäklä jui na, ñajaklacha̱wa̱. 15 Jera ka̱wei yöle irä, jile bata shäk wa wa̱ iyöle irä je wayina e̱ná ra, je ñapaktäklä jui tsa̱ku̱i wa te isha ijewa ia̱ yinak: —El wa bas wa̱ kte sä täkiwa̱klä tso̱ yinak ra, jera ishö. 16 Jera Pablo je̱kaka̱ jula tkacha̱ ijewa wa̱ iktä ssäklä, te isha: —Bas Israel wa irä bas Säkeklä dälätsäk wa irä, jikäi issö. 17 Jí saje Israel wa Kekläí te sa kalí wa kuka. Ijewa bakle Egipto ke̱i ska kju̱awa wa ye ra, ite ijewa oloi kaka̱. Jeska ite ijewa jaksa̱ iwakei jula tkacha̱ wa. 18 Jekäi ite ijewa katabla cuarenta año kjena ka̱ ssi̱lewa̱ pjoo sha̱na. 19 Jekjepa ite Canaán ke̱i ska ditsei wä ta kju̱awa kju̱awa wa däka̱ siete tuawa̱cha̱wa̱, jewa ke̱i ma̱ksa̱ ite ijewa ia̱ däli ukä ye. 20 Je o̱na rä cuatrociento cincuenta año bala na kjena. Je ukä ska ra ite manele kuka ijewa ia̱ ji ktei paruäk ye mine dämi jile bata shäk Samuel dewa̱ kje. 21 Jekjepa ijewa te ka̱kia Samuel ia̱ iwa̱ itsa̱ku̱i kukäklä. Jera Säkeklä te Saúl Quis yaba Benjamín ditsei wä kuka ijewa ia̱ itsa̱ku̱i ye, cuarenta año bala na. 22 Säkeklä te je ju̱aksa̱ ukä ska ra, ite David kuka ijewa ia̱ itsa̱ku̱i ye, je ne ktei yile iwa̱: “Yis te David Isaí yaba ne ku̱aksa̱. Ije je̱rikä rä yis je̱rikä käi. Yis ki̱ ji sher o̱nak je biköle we̱mi ije te.” 23 Säkeklä te David batala ekla patkaté Israel wa tsa̱tkäkksa̱ ye, jishtä ikablele käi, je rä Jesús. 24 Ata ka ije däba yika ra, Juan te Israel wa biköle pakta rä wäoka̱ne sa̱ je̱k manewa̱kläksa̱ ktei wà. 25 Jera Juan te je kja̱nei we̱ e̱we̱rawa̱ kja ra ite isha: ‘¿Bas te ibiketse yis ne irä na? Ka yis dä ije kuna. Ata issö, ekla daju̱ ji̱a yis itäka, jekäi ka yis dä bäi kuna isandaliabä jibä wäyäkksa̱.” 26 “Jekäi el wa Abraham batala wa, ñakäi bas sha̱na Säkeklä dälätsäk wa, saje wa ne ia̱ je tsa̱tkeneksa̱ ktei patkena rä. 27 Ata se̱nak Jerusalén ska wa irä iwäkiri wa irä ka je̱r ko̱ne yi Jesús dä je ia̱, ñakäi jile bata shäk wa wa̱ iyöle wayirke̱ sábado sábado wà je ia̱. Je ki̱ka ijewa te iwabiketsaksa̱ ko̱ta̱nakwa̱ ra, je wà ite iwá̱ jini jile bata shäk wa wa̱ iyile käi. 28 Ka iwa̱ inui ko̱ne a̱ni iwa̱ iktäkläwa̱, ata ika̱kia Pilato ia̱ iwa̱ iktäkläwa̱. 29 Ijewa te iwá̱ biköle jishtä iyöle wa̱ ije ktei yile ja̱mi, kjepa ijewa te inu̱l wäya ja̱wa̱té kal ja̱mi, bla ite sa̱ nu̱l bläklä ska. 30 Ata Säkeklä te ishki̱wa̱ka̱ni dulecha̱wa̱ wa sha̱na. 31 Je kjayinani shka̱ja̱ bala ta, bitele ira Galilea ska ma rä Jerusalén ska jewa ia̱. Je isu̱ak wa ne rä jira iktei pakäk sa̱ ia̱ rä. 32 “Ñaebä sá te kte baa bata sheke̱ bas ia̱, je rä Säkeklä kabla ji wa̱k sa kalí wa ia̱ je ktei, 33 je ne wá̱ ite saje iyabala ia̱ rä. Je rä ite Jesús shki̱wa̱ka̱ni, jishtä iyöle Salmo dos ki̱ka te ishe käi: ‘Ba ne rä yis yaba rä; jir yis ne te ba wätsikiwa̱ rä.’ 34 Säkeklä te ishki̱wa̱ka̱ni kseka dulecha̱wa̱ wa sha̱na ka tjabanakwa̱ ji̱a kuna. Je sha ite jikäi: ‘Yis kablele David ia̱ ji wa̱k bäi ka jalewa̱ ta, je su̱ta yie iwe̱mi bas ia̱.’ 35 Je ki̱ka ietkä ska iyöle te ishe rä: ‘Ba wa̱ je wämo kolole ka janakwa̱ ba wa̱ yaka tjabanakwa̱.’ 36 Jekäi David te ikja̱nei wá̱ je ke̱i ska tso̱ wa ia̱, jishtä Säkeklä ki̱ ishena käi. Je ukä ska ikapawa̱, demiña ikalí wa tso̱ ska. Jekäi ije tjabanawa̱. 37 Ata ale Säkeklä wa̱ shki̱leka̱ni ka je tjabanewa̱ kuna. 38 Jekäi el wa, jí ku̱ bas je̱r ku̱opa, ije oloi ja̱mi sä rä nui janakwa̱ bitaba, je ne ktei sheke̱ sá te bas ia̱ rä, 39 ñakäi ji nui ka tse̱rju̱mi bas ki̱ka Moisés wa̱ ka̱wei me̱leta̱na oloi ja̱mi, je nui tse̱rju̱mi rä ije ne oloi ja̱mi, biköle yi te ije biketsa käi. 40 Tsa̱na bas se̱no ka io̱naklä bas ukä ja̱mi jishtä jile bata shäk wa wa̱ iyileta̱na te ishe käi: 41 “Issö, bas ji ja̱ñetsäk wa, bas male̱te̱nopa, bas weikanowa̱pa. Ka irä jiye kuna ta, yis te ji we̱ mar bas tso̱ ji̱a kseka ke̱i sha̱na. Yilé kuna je ji o̱rmi pakäkba bas ia̱, jera ka bas wa̱ ikolonak iyina ye.” 42 Mika̱ ijewa majulu kja ra, jera jeska wa te ikiani pjoo je ktei pakäkni ijewa ia̱ je sábado etkä wà. 43 Ñatapana e̱ná ra, Judío wa chu̱li̱i̱ irä, ñaialecha̱wa̱ Judío wa ye Säkeklä dälätsäk wa chu̱li̱i̱ irä, minemi Pablo irä Bernabé irä ra. Jekäi ijewa ka̱paka ji̱a jewa ra, ite ipaka cha̱tkäkwa̱ Säkeklä je̱r bäi shäke̱ sa̱ ia̱ je ja̱mi. 44 Sábado etkä wà ni ra, elkje ra je jukläyäkä ska wa biköle ñatapawa̱wa̱ Säkekewa ktä ssäk. 45 Je chu̱li̱i̱ wa su̱a Judío wa te ra, jewa ianacha̱wa̱ ijewa je̱r ki̱. Jera ijewa te Pablo te ji sheke̱ sha yakei, je kukawa̱ diekjela. 46 Ata Pablo irä Bernabé irä kta ka suale kuna, te isha: —Tsa̱na ra bas ne ia̱ Säkeklä ktä kiana yinakba rä. Ata bas te je ju̱aksa̱; ka bas je̱k biketsane bas dä kianak se̱ne jekjeye kukäkwa̱ ni. Issö, je ne ki̱ka sá te ka Judío kuna wa ebä pakte mar. 47 Ka irä jiye kuna ta, Säkekewa te jekäi sá paka iwa̱k rä, je te ishe: ‘Yie ba tkawa̱ ka̱ oloi ye ka Judío kuna wa ia̱, je oloi ja̱mi sa̱ tsa̱tkenakläksa̱ ma rä ishäkä wätkerke̱wa̱ kje.’ 48 Jera je ssa ka Judío kuna wa te ra, ijewa ssëna a̱naa si̱, te Säkekewa ktei kjeisha bäi ebä. Jera bil dä biketsale Säkeklä wa̱ se̱nak jekjeye jewa te Jesús biketsa. 49 Jekäi Säkekewa ktä minemika̱ jöiwä ebä je ke̱i biköle ska. 50 Ata Judío wa te alaklä wa Säkeklä dälätsäk wa ju̱ñele bäi wa, ñakäi jäiyi wa oloi ta je jukläyäkä ska wa jewa je̱rtka ijewa wa̱ Pablo irä Bernabé irä sälwi su̱aklä. Jekäi jewa te itulaksa̱ je ke̱i ska. 51 Jera ijewa klä papjoi kpata̱na ji o̱naklä ijewa ukä ja̱mi. Jekäi iminejulu Iconio ska. 52 Ata kte kukäk wa ssëna a̱naawa̱ si̱, ñakäi ijewa rä pshilewa̱ Wikblu Sikina wa̱ bäi si̱.
